Zakoni o gospodarstvu temelj su za uspješno ili loše gospodarstvo neke zemlje
Upravo se zakonom potiče uspješnost poslovanja, njegov razvoj, ulaz stranog kapitala, povratak iseljenika.
Nažalost, proteklih pet godina hrvatskog zakonodavstva poticalo je sve, samo ne stabilno, pouzdano i kvalitetno gospodarstvo.
To znaju svi koji su imalo upoznati sa stanjem u zakonodavstvu: naši su zakoni kaotični, neusklađeni, neodređeni. Mijenjaju se velikom brzinom, dokidaju jedni druge, tako da se u njima teško snalaze i stručnjaci, a kamoli obični privrednici.
Zbog nestabilnosti i promjenjivosti zakonskog sustava danas je nemoguće planirati neki ozbiljniji posao, jer čovjek nikad ne zna što će ga sutra «zakvačiti». S druge strane, to je sjajna podloga za malverzacije, lov u mutnom i slične djelatnosti. Osim toga, takvi zakoni nikako ne štite gospodarstvenika, jer mu na temelju takvih zakona vlastodršci uvijek mogu naći nešto što neće valjati i naplatiti kazne, bile one opravdane ili ne.
Dakle naši zakoni ne štite niti olakšavaju rad gospodarstvu. Posljedica je nesređena, nerazvijena i nesigurna privreda, koja zasigurno neće privući nijednog inozemnog ulagača.
Stoga je prvi cilj za koji se HDSS zalaže: uspostava zakonodavstva koje će biti poticajno za razvoj privrede, koje će biti stabilno i koje će štititi i malog i velikog gospodarstvenika, kao i seljaka.

Drugi po važnosti čimbenik za razvoj privrede jesu porezi i sva ostala davanja.
Dobar porezni sustav može biti vrlo jak poticaj razvoju privrede, a loš je može potpuno uništiti.
Svjedoci smo da naš porezni sustav uzrokuje svakodnevna zatvaranja poduzeća, smanjivanje zaposlenosti i daljnji pad proizvodnje. Porezi i ostala opterećenja apsolutno su previsoki, ostavljaju vrlo malo prostora za ponovna ulaganja ili za razvoj poduzeća.
Za kakav se porezni sustav zalaže HDSS?
Prvo: za manje poreze i ostala davanja, koja će onda potaknuti otvaranje poduzeća i novih radnih mjesta. Većim brojem poreznih obveznika lakše bi se napunio državni proračun.
Drugo: porezni sustav mora biti dugotrajno stabilan tako da proizvođači mogu planirati i ulagati u razvoj bez straha od sutrašnjice. To bi svakako privuklo i inozemne ulagače.
Treće: doprinose treba smanjiti na najnižu stopu. Kako? Prvenstveno smanjenjem broja zaposlenih u neprivredi, tj. uvođenjem moderne, brze tehnologije u sve neprivredne službe. Manji broj nezaposlenih u neprivredi automatski će tražiti i manje stope izdvajanja.
Četvrto: na razini čitave države treba smanjiti papirologiju, tj. moraju se ukinuti suvišni papiri u poslovanju jer oni opterećuju privredu i traže sve više i više službenika.

Idući važan čimbenik za razvoj gospodarstva jesu banke, točnije krediti i kamatne stope. Bez kapitala nema razvoja, zato moramo utemeljiti banke koje će pratiti razvoj proizvodnje te osigurati povoljne kredite.
Sadašnje kamatne stope nikako ne omogućuju razvoj privrede jer su previsoke.
Važno je napomenuti da tu računamo i na inozemne kredite, ali, naravno, ne bilo koje i ne pod bilo kakvim uvjetima.

Čvrsta i stabilna valuta posebno je važan čimbenik za razvoj gospodarstva, posebno za vanjskotrgovinsko poslovanje.
Svaka inflacija ili promjena tečaja ugrožava proizvodnju, dovodi do nesigurnosti privrede a time i do socijalne nesigurnosti.
Važno je, dakle, ustrajati na čvrstom tečaju kune i ne dopustiti inflaciju.

Cijena prijevoza bitan je dio cijene svakog proizvoda. Zato Hrvatska ne može planirati iole ozbiljniji gospodarski razvoj bez dobrih autocesta i željeznice.
Stoga treba daleko intenzivnije graditi autoceste širom Hrvatske, a najprije pravce koji su prioritetni.
Izgradnju autocesta možemo povjeriti i inozemnim partnerima jer mi sami nemamo dovoljno kapitala, a time bismo uposlili velik broj radnika, što bi smanjio nezaposlenost.

Svi znamo da je proteklih četrdeset godina tehnologija proizvodnje zaostajala za onima zapadnima. Ako Hrvatska želi ući u krug zapadnih modernih zemalja, mora preskočiti 50 godina zaostajanja i ući u najmoderniju tehnologiju, nabaviti najmodernije strojeve i alate za proizvodnju.
Tu će važnu ulogu imati upravo naši iseljenici, koji su upoznati s modernim procesima proizvodnje.
Važno je svakako naglasiti da ni pod koju cijenu ne smijemo kupovati tehnologiju koju je neka zemlja odbacila.
Također moramo voditi brigu o nabavi tehnologije koja će omogućiti zapošljavanje naših invalida Domovinskog rata.

U zapadnim zemljama znanost je najčvršće vezana za gospodarstvo. Tako moramo raditi i mi.
Gospodarstvo treba financirati znanost i tražiti od nje rezultate. Time bismo dobrim dijelom riješili i veliki problem odlaska mladih stručnjaka u inozemstvo, što Hrvatsku zasigurno stavlja u još veće probleme.
Znanost treba razvijati po gospodarskim grupacijama, tako će imati veći učinak.
Također, treba uključiti projektne organizacije, jer one su danas neizostavni čimbenik u suvremenom poslovanju.

Citiramo inovatora Druckera: «Svako pomanjkanje noviteta i inovacija kopa poduzeću grob!»
Punu pažnju treba posvetiti institucijama za inovacije, tehnička unapređenja i razvoj kreativnosti.
Za dugoročni razvoj gospodarstva moramo punu pažnju posvetiti kreativnim i nadarenim mladim ljudima, i to počevši od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, sve do fakulteta.
Za takve nadarene učenike treba stvoriti institucije koje će ih financijski pomagati i pratiti tijekom školovanja.
Važnost je inovacija i tehničkih unapređenja u tome što uz manje rada i vremena postižu veću učinkovitost pa su tako bitan čimbenik u razvoju gospodarstva.
Samo narodi koji otkrivaju i istražuju imaju budućnost.

Republika Hrvatska dokazala je na brojnim međunarodnim izložbama da ima mnogo patenata, međutim, vrlo je malo onih koji su realizirani u Hrvatskoj. Općenito, vrlo je malo patenata koji kod nas ulaze u proizvodnju, pa ih zato naši ljudi prodaju vani, gdje koriste tuđim gospodarstvima.
Zato moramo osnovati institucije koje će pomoći realizaciji korisnih patenata i tako unaprijediti hrvatsko gospodarstvo.
Moram naglasiti da takve institucije već postoje pa ih treba podržati i razvijati, te koristiti banku podataka koja nam je ostala nakon odvajanja od Beograda.

Ekologija je danas glavna svjetska tema, a u Hrvatskoj se o tome tek tu i tamo progovori.
Na raspolaganju imamo sunčevu energiju, vodu, vjetar, te otpadne materijale.
Moramo naglasiti da razvijeniji i bogatiji daleko više koriste ono što mi olako bacamo.
Moramo se okrenuti iskorištavanju sunčeve energije jer u tome je budućnost. Dok ima sunčeve energije, ima i života na Zemlji, a naši su prirodni resursi potrošivi. Moramo voditi računa da nešto ostavimo i budućim generacijama.
Kad bi 50 % hrvatskih domaćinstava koristilo sunčevu energiju, ostala bi vrlo velika količina energije za privredu, a o značenju te uštede ne treba se mnogo govoriti. U zapadnim zemljama možete vidjeti sunčeve kolektore po kućama skoro tako često kao i antene.
Naš je moto: ili ćemo koristiti sunčevu energiju, ili će nam djeca hodati u skafanderima.
Zatim: moramo početi masovno prerađivati gradski i poljoprivredni otpad, u čemu nam uzor može biti susjedna Austrija. Također, možemo koristiti bio-plin u seoskim domaćinstvima.
Za čistu i ekološki zdravu Hrvatsku krenimo već danas, jer sutra će biti kasno!

Jasno je da, ako želimo snažno i razvijeno gospodarstvo, moramo imati i organizirane i agilne institucije koje će ga pratiti.
To su, naravno, Gospodarska i Obrtnička komora, ali treba osnivati i strukovne institucije, koje bi onda krenule u međunarodnu konkurenciju i tako ojačale hrvatsko gospodarstvo.

Hrvatsko je iseljeništvo golem potencijal, ali moramo imati na umu da neće svi koji rade vani doći natrag u Hrvatsku. Također, ni oni koji bi se željeli vratiti, neće doći bez jasnog interesa.
Zato, da bismo vratili bar dio našeg iseljeništva, moramo im ponuditi dobre uvjete a to su: sigurnost i mogućnost zarade, kvalitetno i stabilno zakonodavstvo, povoljan porezni sustav te posebne pogodnosti za povratnike.
Samo tako će naši iseljenici svoje znanje i kapital uložiti u Hrvatsku, a interes će biti obostran.

Dolazak stranog kapitala u Hrvatsku ovisi o istim čimbenicima kao i povratak naših iseljenika, s time da je u ovom slučaju SIGURNOST našeg područja još važniji faktor.
Pri uzimanju inozemnih kredita treba voditi računa o tome koliko su povoljni, tj. možemo li ih brzo vratiti kako ne bismo oštetili buduće generacije.
Pri raspodjeli tih kredita moramo voditi brigu o tome da se oni troše isključivo namjenski, tj. da dođu u prave ruke.

Jedna od izvrsnih mogućnosti za poboljšanje našega standarda i rješenje dijela socijalnih pitanja jest kućna radinost, tj. uspostavljanje obiteljskih gospodarstava.
Ta se mogućnost može koristiti za sve proizvode širokog aspekta koji se mogu dorađivati doma.
Hrvatska ima za to velike mogućnosti. To su, prije svega, invalidi Domovinskog rata, čime bi se riješio i dio njihovih problema, zatim seoska gospodarstva, koja se tijekom zime mogu uključiti u rad, poljoprivrednici koji imaju malo zemlje i sl. U to bi se svakako trebala uključiti i školska mladež i umirovljenici.
Tako bismo dobili jeftine, konkurentne proizvode, a istodobno osigurali socijalni minimum znatnom dijelu pučanstva.
Napominjem da se za to moraju osigurati minimalni ili nikakvi porezi.